Trogir je slikoviti gradi? u kojemu je svaki kamen spomenik, zaokru�en parkovima, sa starom jezgrom ?ije obalne dijelove sa svih strana oplakuje more, naseljavanje bilje�i u III.st., prije Krista, a �ivot znatno ranije.

Gr?ki Tragurion osnovali su pomorci doploviv�i s morske strane sa otoka Visa. U sklopu Rimskoga Carstva Trogir se posebno isticao kvalitetnim mramorom. Iz najstarije trogirske povijesti sa?uvano je nekoliko umjetnina, npr. reljef s likom Kairosa (IV.- III.st. pr.Krista), reljef s prikazom �ene koja prede (II.-I.st. pr.Kr.). Od kada je Dalmacija postala pokrajina - temat Isto?norimskoga Carstva, Trogir je pod vla�?u bizantinskoga cara i njegovog Egzarhe u Raveni.

S vremenom se oko grada naseljava novo stanovnistvo - Hrvati, koji okre?u drugu stranicu u povijesti ovih predjela. Ugarsko-hrvatski kralj zagarantirao mu je autonomiju 1107., koju je u�ivao do dolaska Venecije.
U tim stolje?ima razvijala se komunalna autonomija, temeljena na Kolomanovim povlasticama i Statutu kojega je grad imao ve? 1322. Od brojnih crkvica za izdvojiti je crkvu sv. Barbare sagra?enu u ranoromani?kom stilu u Xl.st.

Razdoblje XIII.-XV.st. predstavlja vrhunac dru�tvene, gospodarske, kulturne i umjetni?ke mo?i Trogira. Vrijeme je velikih gradnji, u?vr�?enja obrambenog sustava zidina i tvr?ava koje su u potpunosti zaokru�ile grad. Doba je to bribirskih knezova �ubi?a, humanista i pisca Koriolana ?ipika, hrvatskog biskupa i bana Petra Berislavi?a, borca protiv Turaka. Doma?i majstori i umjetnici ostavili su svoja djela: Radovan, Bla� Jurjev Trogiranin, Ivan Duknovi?, a osim njih Andrija Alesi i Nikola Firentinac.

Katedrala sv. Lovre s glasovitim Radovanovim portalom, crkveni je prostor na kojemu su uo?ljivi stilovi od romanike do baroka, a u kojoj su ostavili traga nabrojeni umjetnici, ?ije umjetni?ke zbirke ?uvaju najvrijedniju kulturno-umjetni?ku ba�tinu grada. Smje�tena na glavnom trgu koji bilje�i kontinuitet osnutka, nedaleko gradske vije?nice, sudnice, gradskoga sata te jedne od najljep�ih palaca - Cipikove.

Utjecaj Venecije od 1420. Do 1797. osijecao se u kulturi i graditeljsrvu, ali se ipak kroz njeno ?etiri stoljetno vladanje sa?uvao hrvatski jezik, premda je slu�beni jezik uz latinski, bio talijanski. Venecija je dobro uo?ila zna?aj luke i pomorske trgovine, prometa i mornarice.

Francuska vladavina (1806.-1814.) uvela je niz promjena u �ivotu grada, pogotovo u svezi sa �kolstvom, gospodarstvom, poljodjelstvom, zdravstvom itd.

Austrijska vladavina u Trogiru trajala je od 1814. do 1918. Stare plemi?ke obitelji propadaju, a gra?anski stale� preuzima politi?ko i kulturno vodstvo. Doba je preporodnih previranja, borbe autonoma�a i narodnjaka za vlast.

Po?etkom XX.st. grade se nove zgrade, ure?uje riva. Grad je prelazio iz ruke Austrije u ruke Kraljevine SHS, potom Kraljevine Jugoslavije, pa FNRJ te SFRJ. Pre�ivio je i nekoliko ratova uklju?uju?i zadnji Domovinski rat da bi kraj XX.st. do?ekao u samostalnoj Hrvatskoj. Bogatstvo i raznolikost njegove kulturno-umjetni?ke ba�tine, zanimljiva povijest osnovni su razlozi zbog kojih se od 1997. nalazi pod za�titom UNESCO-a.